Kapari su nepuhani cvjetni pupoljci biljke kapar. Prvi put su ih počeli jesti stari Grci i Rimljani, kao međuobrok za pojavu apetita. Zbog bogatog sadržaja vitamina i minerala, kapari su postali široko korišteni ne samo u kuhanju, već i u medicini.
Korisna svojstva kapara
Kapari sadrže veliku količinu zelenog pigmenta (klorofila), koji je prekrasan prirodni antioksidans. Upotreba ove biljke u hrani pomaže u poboljšanju cirkulacije krvi, daje svježinu koži lica. Tinktura i ulje prave se od kapara koji se koriste u kozmetologiji za vlaženje i zaštitu kože od izlaganja sunčevoj svjetlosti. Kapari djeluju anestetički, protuupalno, antiseptički, diuretički, adstrigentno na ljudsko tijelo.
U narodnoj medicini ova biljka se koristila za zacjeljivanje rana, a odvar kapara koristio se za liječenje glavobolje i zubobolje. Snažni protuupalni i analgetski efekti kapara mogu se koristiti za liječenje reumatskih bolova. Tradicionalni iscjelitelji koriste kapare za liječenje bolesti štitnjače, kardiovaskularnih bolesti, žutice, šuge, bruceloze i poremećaja apetita. Ova biljka se koristi u farmakologiji za proizvodnju sedativa, antiseptika, diuretika i koleretika.
Zbog visokog sadržaja natrija, ne preporučuje se konzumacija velikih količina kapara za osobe s hipotenzijom (nizak krvni pritisak), trudnice. Ovaj proizvod može izazvati alergije kod nekih ljudi.
Kapari u zdravoj prehrani
Kapari su bogati jodom, cinkom i gvožđem, pa će vam uključivanje ove biljke u prehranu poboljšati opće dobro. Kapari mogu poboljšati imunitet. Utvrđujuća svojstva biljke poboljšavaju se kada se jedu s maslinovim uljem i prirodnim svježim špinatom. Sadržaj kalorija kapara iznosi samo 26 kcal na 100 g. Budući da sadrže veliku količinu isparljivih esencijalnih ulja, ovaj proizvod povećava apetit i ne preporučuje se ljudima koji mršave.
Treba imati na umu da ukiseljeni kapari sadrže polovinu vitamina i minerala i nisu zdrav prehrambeni proizvod. Osim toga, ukiseljeni kapari gube svoj prirodni okus.
Kapari se najčešće prodaju ukiseljeni. Zahvaljujući gorušičinim uljima sadržanim u biljkama, ukiseljeni kapari dobijaju neuporediv izvorni ukus, začinsku aromu i laganu oštrinu. Dodaju se salatama, umacima, pizzi, mesnim i ribljim jelima. Odlično se slažu s maslinama, paradajzom, paprikom. Kapari se koriste i za izradu popularnog umaka zvanog tartar. Suho lišće kapara koristi se za fermentaciju u proizvodnji tvrdih sireva (umjesto sirišta).
