Rezultati brojnih studija pokazali su da su pileća jaja inferiorna po korisnosti i hranjivoj vrijednosti od prepeličjih jaja. Njihova veličina je mala, ali tijelu donose ogromne koristi.
Domovina prepelica je Azija, tamo su prvi put počeli jesti prepeličja jaja. Drevni kineski spisi iz 9. vijeka spominju ljekovita svojstva jaja, a u 13. stoljeću ovaj se proizvod pojavio u kućama Japanaca, koji su prvo reproducirali prepelice, a nešto kasnije i jaja u kult.
Što se tiče sadržaja vitamina i minerala, prepeličja jaja su 4 puta veća od pilećih jaja. Njihov sastav bogat je ne samo vitaminima A i B, već i magnezijumom, cinkom, gvožđem, manganom, fosforom i kalijumom. I za razliku od običnih jaja, prepeličja jaja ne sadrže štetni holesterol.
Prepeličja jaja izvrsni su pomagači u borbi protiv nekih ljudskih bolesti. Na primjer, u slučaju čira na želucu, preporučuje se jesti ih sirove na prazan želudac. Pored toga, poznata je njihova sposobnost da poboljšaju pamćenje, ojačaju imunitet i stabiliziraju nervni sistem. Proizvod se preporučuje pacijentima s anemijom, jer njegove komponente povećavaju hemoglobin i uspješno uklanjaju toksine i toksine, kao i teške metale iz tijela.
Budući da prepeličja jaja doprinose uklanjanju radionuklida iz tijela, u Japanu je nakon događaja u Hirošimi i Nagasaki stanovnicima preporučeno da svakodnevno konzumiraju 2-3 jaja.
Korisne informacije o prepeličjim jajima:
Idealna temperatura za čuvanje jaja je oko 4 stepena. Poželjno ih je čuvati u zatvorenoj kutiji na gornjoj polici hladnjaka.
Da biste napravili tvrdo kuhano jaje, kuhajte ga 5 minuta.
10 - 15 grama teži 1 kuvanom prepeličjem jajetu.
Za borbu protiv toksikoze, trudnicama se savjetuje da jedu meko kuhana prepeličja jaja.
U kozmetologiji se koriste i prepeličja jaja koja su dio maski za izravnavanje bora, a kosi daju živahan sjaj i glatkoću.
