Kulinarski svijet brzo je prerastao preporuke o tome šta je jesti dobro, što nije baš dobro, a šta bolje ne jesti uopće. A ponekad je vrlo teško shvatiti gdje je istina, a gdje čista fikcija. Izbor zanimljivih mitova o hrani koju jedemo dovoljno često.
Instrukcije
Korak 1
Prvi će mit zvučati ovako: jedenje jaja povisuje holesterol. Da, naravno, prije pola stoljeća bilo je rašireno vjerovanje da jaja dovode do povećanja nivoa holesterola u krvi. Logika je bila jednostavna: dopuštena količina holesterola dnevno je 300 mg, a jedan žumanjak sadrži čak 215 miligrama. Ali … činjenica o prisustvu holesterola u proizvodu još ništa ne dokazuje. Između ostalog, jaja sadrže fosfolipidni lutein - izuzetno korisnu supstancu koja neutrališe negativan efekat holesterola na organizam i zaustavlja njegovo nagomilavanje. Stoga ljubiteljima jaja ne bi trebalo zabraniti uživanje u omiljenom proizvodu, važno je pridržavati se norme.
Korak 2
Da li su prelivi za salatu bez masnoće zdraviji od prelivi za salatu? Ne, ovo je mit. Povrće i voće sadrže korisne hranjive sastojke koje tijelo ne može asimilirati bez masti. Na primjer, uzmite likopen, tvar koja se u velikim količinama nalazi u rajčici. Pomaže u smanjenju rizika od razvoja ozbiljnih bolesti poput moždanog udara i raka. Vrijedno je koristiti preljev od maslinovog ulja ako se ne želite lišiti korisnih svojstava.
Korak 3
Postoji mišljenje da bijelo voće i povrće nije dobro za tijelo, a obojeno - naprotiv. Da, naravno, recimo, jagode i mrkva sadrže tvari koje štite naše stanice od upala, a zeleno povrće sadrži puno vlakana i vitamina C i K. Ali bijelo povrće nije ništa manje korisno. Napokon, beli luk, karfiol, luk i krompir izvrsni su izvori antioksidansa, proteina i kalijuma. Dobri su za srce.
Korak 4
Posljednji mit u ovom pregledu kaže da mrkvu ne treba jesti tijekom dijete, jer sadrži puno šećera. Mrkva sadrži 85% vode, a po kilogramu ovog povrća postoje samo tri kašičice šećera. Štaviše, mrkva sadrži puno beta-karotena, što može smanjiti nivo šećera u krvi.
